Djelovanje i znanstveni, kulturni i društveni značaj zagrebačkog sveučilišta dokumentirani su u brojnim arhivskim zapisima koji prate njegovu povijest, razvoj, organizacijske mijene i raznovrsne aktivnosti tijekom proteklih 350 godina. Ovi zapisi, zajedno s drugima od trajnoga značenja za društvo, državu i pojedince, a nastali radom različitih stvaratelja, na različitim mjestima i u različitim vremenima, stvoreni različitim tehnikama i zapisani na različitim medijima, sačuvani na različitim nosačima i u različitim oblicima, smatraju se arhivskim gradivom koje se trajno štiti i smatra kulturnim dobrom.
Najstarije arhivsko gradivo te manje cjeline gradiva pojedinih nastavnih, znanstvenih i drugih tijela koja su djelovala u okviru Sveučilišta u Zagrebu čuvaju se u HDA, dok se većina arhivskih zapisa čuva na pojedinim sastavnicama Sveučilišta.
Brojni su dokumenti o različitim područjima djelovanja Sveučilišta, posebno oni vezani uz pojedine osobe, institucije i događaje, a koji se nalaze u dokumentacijskim cjelinama raznih upravnih tijela, obiteljskih i osobnih fondova, hemerotekama i različitim zbirkama, koje se mogu naći i u HDA, HAZU, NSK, arhivima, muzejima, institutima i drugim kulturnim i znanstvenim ustanovama.
U Rektoratu Sveučilišta, u sveučilišnom arhivu, čuva se gradivo iz modernog razdoblja života Sveučilišta, od 1874. godine do danas: administrativna i financijska dokumentacija, spisi sveučilišnih tijela, dokumentacija o polaznicima sveučilišnih studijskih programa te stručnoj i znanstveno-istraživačkoj djelatnosti, raznovrsne arhivske zbirke i druge dokumentacijske cjeline nastale radom Sveučilišta i s njime povezanih institucija.
