Pojam biotehnologija prvi je upotrijebio mađarski poljoprivredni inženjer Karl Ereky, 1919. godine kako bi opisao način proizvodnje u kojem se proizvod dobiva iz sirovine pomoću živih organizama.

Biotehnološki se procesi primjenjuju već stoljećima u proizvodnji hrane i pića, a prvi proizvodi tradicionalne biotehnologije su vino, pivo, kruh, mlijeko i mliječni proizvodi.

Biotehnologija je interdisciplinarno područje znanosti koje objedinjuje znanja iz prirodnih, biomedicinskih, biotehničkih i tehničkih znanosti.

Podjela biotehničkih znanosti prema području primjene:

Industrijska (bijela); Biomedicinska (crvena); Agrobiotehnologija (zelena); Plava (istraživanje slatkovodnih i morskih resursa); Prehrambena (žuta); Ljubičasta (izumi, patentna zaštita i zaštita prava inteklektualnog vlasništva); Bioinformatika (zlatna); Smeđa (razvoj novih poljoprivrednih tehnologija i gmo); Biotehnologija u zaštiti okoliša (siva) i Crna biotehnologija (razvoj štetnih bioloških agensa - biološko oružje).

Prema hrvatskoj klasifikaciji znanosti, biotehničke znanosti su jedno od šest osnovnih područja znanosti. U njih spadaju područja poljoprivrede, šumarstva, biotehnologije i prehrambene tehnologije.

Sastavnice Sveučilišta u Zagrebu iz područja biotehničkih znanosti su:

Agronomski fakultet

Fakultet šumarstva i drvne tehnologije

Prehrambeno-biotehnološki fakultet

Virtualna zbirka „Biotehničke znanosti“ sadrži digitalizirana vrijedna djela, kao i izvorno digitalna suvremena djela, čime postaje dostupna široj znanstveno-istraživačkoj zajednici.