Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu kao najstarija – i to ne samo crkvena, nego i hrvatska – visokoškolska ustanova sa svojih gotovo sedam stoljeća neprekinutoga postojanja u ovomu ili onomu obliku, a od 1874. u sastavu modernoga Sveučilišta u Zagrebu, prolazio je kroz mnoge interne reforme, proširivanja i osuvremenjivanja, a sve to da bi odgovorio na aktualne potrebe i izazove Crkve i društva. Fakultet naročito priznaje, prihvaća i promiče kršćanske te autentične humane i univerzalne vrijednosti koje su u skladu s univerzalnim poslanjem Crkve čiji je Fakultet konstitutivni dio. Putem znanstveno-istraživačkih, znanstveno-nastavnih, umjetničko-istraživačkih, umjetničko-nastavnih i izdavačkih programa i projekata, na Fakultetu svojstvenim poljima znanosti i umjetnosti, nastavit će razvijati ozbiljna znanstvena i umjetnička istraživanja, odgajati i obrazovati cjelovitu ljudsku osobu koja svojim duhovnim, intelektualnim i moralnim vrlinama i kompetencijama može pridonijeti vršenju poslanja mjesne i univerzalne Crkve i zajedničkomu dobru cijeloga hrvatskoga društva i zajednice europskih naroda i država.
Središnja visokoškolska knjižnica u sastavu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavlja posebnu ustrojstvenu jedinicu sa svrhom djelotvornog i cjelovitog osiguranja uvjeta za realizaciju znanstveno-istraživačke i obrazovne djelatnosti. Knjižnicu Fakulteta kakvu danas poznajemo čine dvije odvojene cjeline seminarska knjižnica i knjižnica Hrvatske bogoslovske akademije. Seminarska knjižnica, fondom vrlo skromna, bila je namijenjena potrebama studenata u pojedinim seminarima na studiju teologije. Knjižnica Hrvatske bogoslovske akademije sadržavala je nekoliko tisuća svezaka knjiga i ostvarivala je bogatu razmjenu međunarodnih znanstvenih časopisa. 60-tih godina 20. st. Zalaganjem prof. dr. Vjekoslava Bajsića dolazi do ujedinjenja seminarske i akademijine knjižnice u jednu pod nazivom Seminarska biblioteka Rimokatoličkog bogoslovskog fakulteta u Zagrebu. Fond knjižnice izgrađivao se darovima profesora, ostavštinama, recenzijama knjiga, razmjenom časopisa, apelima i akcijama prema inozemstvu, otkuda su pristizala godišta časopisa kao i znanstvene publikacije teološke i filozofske tematike. Među darovateljim ističe se posebno biskup Đuro Kokša, potom su tu ostavštine profesora Marijana Valkovića i Adalberta Rebića.
Knjižnica u svom fondu ima oko 140 000 svezaka knjiga i časopisa (obrađenih), od toga u otvorenom pristupu 6 000. Posebnu važnost ima normativa predmetnih oznaka koja broji preko 20 000 pojmova vezanih za teologiju, filozofiju, religiju i srodna područja.
Knjižnica je uključena u izgradnju digitalnog sadržaja na Hrčku, Dabru te Vizbiju.
