Philosophiae... versibus traditae libri sex / Benedicto Stay
Autor
Suradnici
Izdanje
Editio tertia
Impresum
Venetiis : Excudebat Franciscus Storti, 1749.
Materijalni opis
309 str. ; 19 cm
Napomena
Ex libris: Marijan Tkalčić, hrvatski filozof i pedagog (Kapela kraj Bjelovara, 1896. – Zagreb, 1956.)
Jezik teksta
Vrsta građe
Virtualna zbirka
Sažetak
Benedicto Stay (varijacije imena: Benedictus, Benedicto, Benedetto, Benedikt ; varijacije prezimena: Stay, Stojković) hrvatski je latinistički pjesnik (Dubrovnik, 1714. – Rim, 1801.). Kao mladić u Dubrovniku zainteresirao se za matematiku i filozofiju. Godine 1742. u Rimu se zaredio i postao profesor na Papinskom sveučilištu. Pisao je poeme filozofsko-znanstvene i teološke tematike u kojima izlaže Descartesovu filozofiju i Newtonovu mehaniku. Dopisivao se s prijateljem R. Boškovićem, koji mu u nekim pismima i dodatno obrazlaže značenje nekih njegovih postavki.
Ovo je najznačajnije djelo dubrovačkog pjesnika, filozofa i znanstvenika Benedikta Staya iz 1749. godine "Philosophiae …. Versibus traditae libri sex, editio tertia, juxta secundam editionem Romanam". Radi se o trećem izdanju, objavljenom u Veneciji, njegovog filozofskog didaktičkog epa u 6 knjiga, pisanom na latinskom jeziku u heksametrima, o Descartesovoj prirodnoj filozofiji. U drugoj knjizi spjeva Stay prema Descartesu tumači koja je narav tijela, kakav je odnos prostora i tvari, kako glase zakoni očuvanja količine gibanja i tri zakona gibanja. U trećoj knjizi u tančine je izložio izvornu Descartesovu teoriju vrtloga. U četvrtoj knjizi je obradio probleme posebne fizike, kao što su primjerice plima i oseka, sjeverna zora, podrijetlo izvora, vjetrovi, padaline i potresi. U završnici četvrte knjige opisao je epizodu o velikoj dubrovačkoj trešnji iz 1667. godine.
(preuzeto iz: Martinović, Ivica (1995). Filozofija prirode. Filozofska istraživanja, 56-57/God. 15, Sv. 1-2, str. 3-34.)